Psihologija dobrote

Malo je knjiga iz domena kliničke psihologije, a naročito u okvirima psihoanalize, koje za glavnu temu uzimaju pozitivne aspekte ljudskog iskustva, koje definišu vrednosti međuljudskih odnosa koje pozitivno utiču na kvalitet života kao i emocije, osobine i ponašanja koje su u osnovi tih vrednosti. Jedan takav primer jeste knjiga istaknutog američkog psihoanalitičara indijskog porekla Salmana Ahtara: ,,Psihologija dobrote“.

Struktura knjige – pozitivne osobine i pozitivna delanja

Pisana razumljivim jezikom, knjiga ,,Psihologija dobrote“ ne zahteva nekakva predznanja iz psihijatrije, kliničke psihologije i psihoanalize. Koncipirana je tako da ima dva dela. Autor u prvom delu govori o pozitivnim osobinama, dok u drugom delu piše o pozitivnom delanju.

Svako pojedinačno poglavlje je strukturisano tako da nas autor u sam pojam koji obrađuje uvodi posredstvom etimologije. Potom, pokušava da što preciznije definiše datu osobinu ili ponašanje kroz iznijansiranu paletu opisa i primera kako iz lične kliničke prakse, tako i iz popularne kulture, istorije i religije.

Zatim, Ahtar se podrobno bavi razvojnim poreklom datih fenomena. Ovo nam pomaže da primetimo njegovo široko i temeljno poznavanje istorije psihoanalize, ali i drugih bliskih društvenih nauka. Na kraju poglavlja daje završne napomene kao i osvrt na prethodno napisano ostavljajući mogućnost kao i podsticaj  čitaocu da dalje promišlja datu temu.

Razlikovanje i preklapanje pojmova

Kao što je napomenuto, u prvom delu knjige Ahtar razmatra pozitivne osobine među koje ubraja: hrabrost, rezilijentnost i zahvalnost, dok drugi deo knjige obuhvata pozitivna delanja pod kojima  podrazumeva: velikodušnost, praštanje, žrtvovanje.

Ono što knjigu čini dodatno zanimljivom jeste Ahtarova sposobnost da analitično pristupi svakom pojmu otvarajući nove mogućnosti sagledavanja i razumevanja istog. Tako na primer, govoreći o hrabrosti, Ahtar iznosi finese pri razlikovanju hrabrosti od neustrašivosti; hrabrosti od kontrafobičnih reakcija; kontrafobičnih reakcija od kukavičluka. A sa druge strane, pisaće o povezanosti hrabrosti sa radosti, verom i mudrosti za šta će i sam istaći da je:  „preklapanje iznijansirano i složeno“.

Kompleksnost ljudskog iskustva

U poglavlju o rezilijentnosti, autor nam nudi tri primera (poznatih osoba) koji nam svaki na svoj način oslikava ovaj kompleksan fenomen. Na kraju prvog dela, Ahtar piše o zahvalnosti gde opet možemo uvideti njegovu analitičnu sposobnost. Naime, psihoanalitičko stanovište je građeno na temeljima patoloških fenomena te se Frojdov pesimistički stav održao i u sagledavanju pozitivnih aspekata ljudskog iskustva. Tako da bi i dobre namere dejstvom mehanizama odbrane imale u svojoj osnovi maligne intencije. Ovakav stav Salman Ahtar teži da izbegne u ovoj knjizi.

Psihološke nijanse zahvalnosti i njeni ekstremi

Treba imati u vidu da pri sagledavanju emocija, stanja i ponašanja uvek krećemo po nekakvoj dimenziji. Pritom, naginjanje ka jednom od ekstrema bi ukazivalo na moguće prisustvo patologije. Na tom tragu, Ahtar će nam ukazati na: anksiozno skretanje zahvalnosti, pojačavanje zahvalnosti usled osećanja krivice, narcističko poricanje zahvalnosti, sociopatsko odsustvo zahvalnosti itd.

Oblici velikodušnosti i žrtvovanje

Na isti način, u drugom delu će pisati i o velikodušnosti. Ekstremne aspekte velikodušnosti Ahtar prepoznaje u pet patoloških slučajeva. To su: nepopustljiva, zavidljiva, kolebljiva, kontrolišuća i zavodljiva velikodušnost. S druge strane, u pogledu praštanja ističe: nesposobnost praštanja, preuranjeno praštanje, preterano praštanje, pseudopraštanje, neprekidno traženje oproštaja, nesposobnost prihvatanja oproštaja, nesposobnost traženja oproštaja, neravnoteža u praštanju drugima nasuprot praštanju sebi.

Na kraju, u poglavlju o žrtvovanju dosta pažnje posvećuje odnosu trijade: altruizam, mazohizam i narcizam. Zaključuje da je žrtvovanje „nameran čin koji proističe iz ostavljanja svojih interesa po strani radi nečije, tuđe koristi.“

Ključ razumevanja dobrote

Knjiga ,,Psihologija dobrote“ predstavlja dobar uvod u razumevanju pozitivnih aspekata ljudskog ponašanja i osobina. Pruža celovitu sliku kompleksnih fenomena kakvi su recimo hrabrost, rezilijentnost, zahvalnost, velikodušnost, praštanje, žrtvovanje i otvara nove mogućnosti u sagledavanju potencijalnih implikacija ovih fenomena kako u kliničkoj praksi tako i u svakodnevnom životu.

Literatura

Knjiga: ,,Psihologija dobrote“

Autor: Salman Ahtar

Prevela sa engleskog: Marina Vicanović

Izdavač: Clio

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Scroll to Top