
Nova godina i Božić su dani odmora i porodičnih okupljanja. U idealnom svetu to bi bio period sveopšte radosti. U realnom životu, gde mnogi od nas nisu u miru sa sobom i svojom porodicom ili se osećaju usamljeno, ovaj period postaje katalizator lošeg raspoloženja koje može prerasti i u depresivno.
Zašto se javlja januarska depresija?
Nova godina je vreme kada svodimo bilans prethodne godine. Da li smo ostvarili zacrtane ciljeve? Koliko smo lepo provedenih trenutaka imali? Kakav nam je bio socijalni život – lični i profesionalni odnosi? Koliko se osećamo zadovoljno i ispunjeno? Od naših prioriteta zavisi i redosled i broj pitanja na koja tražimo odgovor. Od te procene zavisiće i naše dominantno raspoloženje.
Bitan faktor je i pritisak društvenih normi – svi treba da smo srećni zbog praznika. Ta pojačana očekivanja sredine da učestvujemo u ,,prazničnoj magiji“ i da se radujemo vremenu koje ćemo provesti sa bližnjima, ponekad rezultiraju osećajem neadekvatnosti jer nismo u stanju da ih ispunimo. Što je veći raskorak između našeg ličnog bilansa i zahteva sredine, jači je osećaj da smo izopšteni iz zajedničkih stremljenja, javlja se osećaj usamljenosti. Posebno ako su porodični ili partnerski odnosi i inače opterećeni nerazrešenim napetostima, ili nismo u partenerskoj vezi.
Praznična euforija
Ako smo i uspeli da se ,,naštimujemo“ na novogodišnju euforiju većina nas je sada suočena sa razočaranjem. Čarolija je obećavala porodične trenutke ispunjene ljubavlju i harmonijom, osećaj ušuškanosti u toplinu doma, a realnost nas je ponovo suočila sa trvenjima, na koja pojačano reagujemo jer su u suprotnosti sa onim što smo priželjkivali.
Ponekad se zbog želje da se dani odmora što pre završe javi i osećaj krivice jer time ,,izdajemo“ porodične vrednosti. A kako dani odmiču i naše novogodišnje odluke ostaju samo spisak lepih želja koje Deda Mraz nije ispunio. To može da provocira i osećaj rezignacije jer sve ide po staroj, utabanoj stazi naših navika čiji smo zatočenici.
Povratak u realnost obaveza i ispražnjenih novčanika zbog povećanih troškova za praznične kupovine, čini januar ,,najdužim mesecom” u godini. Ako tome pridodamo i manjak sunčeve svetlosti u kratkim zimskim danima, dobro raspoloženje postaje pre izuzetak nego pravilo za većinu. Verovatno je zato treći ponedeljak u januaru proglašen za najdepresivniji u godini – Blue Monday.
Prevencija pojave prazničnog i postprazničnog lošeg raspoloženja
Ako uobičajene navike organizovanja proslave dovode do stresa, treba se drugačije organizovati, na primer rasporediti zadatke na sve članove porodice.
Smanjite troškove, možda tako da unapred odredite tačan budžet koji vas neće dovesti u finansijski iscrpljujuću poziciju. Ne zaboravite da je bitna pažnja a ne materijalna vrednost poklona pa se oduprite konzumerizmu.
Recite NE za sve dodatne zadatke i obaveze. Malo toga se ne može odložiti za neki naredni period.
Dogovorite se sa članovima porodice koje teme su ,,zabranjene“ za vreme prazničnog okupljanja – politika, bolest i druge teme koje mogu biti izvor konflikta.
Briga o unutrašnjoj ravnoteži pomoći će vam i u pripremi za praznike i nakon njih. U nastavku slede predlozi kako da je postignete.
Smanjite očekivanja. Stres kreće od našeg uma, prisetite se da ne mora sve da bude savršeno a neki rituali mogu se i prilagoditi potrebama vas i vaše porodice. Ovaj stav smanjuje napetost i dovodi do više uživanja u pripremama.
Brinite o svom telu. Dovoljno sna, vežbanje i umerena ishrana pomoći će da se osećate dobro. Izbegavajte prevelike količine masne i začinjene hrane u kombinaciji sa velikim količinama alkohola.
Izborite se za ,,svojih pet minuta“. Tokom prazničnih dana odvojite vreme samo za sebe, možda za šetnje, čitanje omiljene knjige ili neku drugu aktivnost koja vas opušta. Planirajte to vreme i obavestite ukućane o tome.
Vežbe svesnosti su odličan način da se opustimo. One u najkraćem podrazumevaju svesnu percepciju trenutka u kome se nalazimo, bez vrednosnih sudova. Ako se redovno sprovode mogu pomoći da postanete strpljiviji i da umirite ,,buku u glavi“ koju nam stalno razmišljanje pravi.
Kada donosite ,,novogodišnje rezolucije“ imajte u vidu činjenicu da ,,manje često znači više”. Naime, mnogo su veće šanse da ćete istrajati u svojim ciljevima ako ih podelite na manje celine koje su brže i lakše ostvarive. Na taj način, kroz osećaj zadovoljstva postignutim, jačate svoju motivaciju za dalji trud.
Uživajte u putovanju
Na kraju ostaje da vam poželim da što više uživate u samom putovanju, ma gde da ste se zaputili! Setite se:
,,Ako ne znaš kuda ploviš, nijedan vetar nije povoljan.“ Seneka